2021-10-22 Tutuala 8


Autor/Urheber:
Presidência da República Democrática de Timor-Leste
Größe:
707 x 981 Pixel (247196 Bytes)
Beschreibung:
FETO RURÁL SAI FATÓR DETERMINANTE TANBA NE’E LABELE SENTE-AN KIIKOAN LIU

Tutuala, Lautem, 22 Outobru 2021 Xefe Kaza Sivíl Prezidénsia Repúblika Francisco Maria de Vasconcelos, lori Présidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo no espoza nia naran hato’o parabéns no komprimentus ba feto sira hotu espesiál liu ba feto rurál. “Ha’u lori Présidente Repúblika no ezposa nia komprimentus no hakuak boot ba feto rurál sira hotu liuhusi selebrasaun ida ne’e. Ita labele marjinalija feto sira. Ha’u hakarak ko’alia ba ami-mane sira hotu katak, ita tenke sai parseiru diak no ita tenke sai lideransa iha ita-nia família. Sira ne’ebé mak ita halo diak tenke reforsa sira. Ita tenke soe uzu kostume ida, ita lahatene apresia ema,” Xefe Kaza Sivil, hatete. “hodi Prezidénsia Repúblika nia naran, ha’u hakarak hato’o parabéns ba feto sira hotu, espesiálmnte ba feto rurál sira. Ita boot sira iha rurál labele sente ita-boot sira nia-an kiikoan liu, tanba ita boot sira iha rurál ne’e mak determina ami sira tur iha Dili. Ita-boot sira la produz, ami iha osan maibé ami labele hola sasan sira ne’e, se ita boot sira la produz. tanba ne’e ita boot sira tenke sente-an katak ita boot sira mos importante mak ita bele dezenvolve sosiedade ida justu no ita sai sibilzadu liutan.” Iha selebrasaun loron internasionál Feto Rurál ho tema “Dezenvolve Feto Rurál atu Asegura Ai-han Diak ba Ema hotu”. Xefe Kaza Sivil hatete maioria iha Lospalos feto mak barak liu halo to’os kompara ho mane, mane ba kasa mak barak liu. Xefe Kaza Sivil huşu ba governu atu dezenvolve agrikultura iha Lospalos no hasa’e kapasidade feto no kria meus kondisaun produsaun ba feto Lospalos. “Feto Lospalos ne’e servisu maka’as liu mane sira, tanba feto maka sai fatór determinante tanba ne’e, presiza kria kondisaun, kondisaun la’ós osan deit, maibé hasa’e koñesementu oinoin hanesan oinsá prepara ai-han nutritivu ba família ida,” Iha Tutuala aihan barak, maibé problema ida mak oinsá halo hahan ida sai nutrisaun, produtu lokál oinoin hanesan: aifarina, koto, talas, hudi no batar. Tanba ne’e presiz ajuda malu hodi hasa’e nutrisaun. Tanba ne’e ba feto sira nia papél importante tebes oinsá atu garante moris no saúde diak ba sosiedade. Tanba ne’e, feto sira presiza organiza sira nia-an ho didiak hodi sai forte iha família no tenke tau iha hanoin katak feto mak nu’udar parseiru importante iha moris loron-loron, tuir tradisaun ema kriatura katak, feto mak nuudar maromak, labele hanesan akontese iha fatin-fatin feto sempre sai albu ba violénsia domestika, tanba ne’e tenke konsiensializa no eduka uluk sira ne’ebé gosta halo violénsia. “Ita eduka sıra, ne’e hanesan advokasia ida hasa’e kbiit no forsa feto nian,” Tanba ne’e, ba mane sira tenke iha korajen atu simu feto sira nia kurizi hasoru mane, atu nune’e iha bele iha komprensaun ba malu iha família ida. Iha iventu ne’e, feto rurál aprezenta mos dansa kultura, no prosesu halo kabas, tau korres to’o prosesu halo ba tais. Iventu ne’e organija husi Organijasaun Rede Feto ho apoiu maximu husi Prezidénsia Repúblika no Harí Moris Foun. Ho partisipasaun maximu husi Grupu Mulher Parlamentu Nasionál (GMPTL), Sekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII), Embaixadór Nova Zelandia ba Timor-Leste no reprézentante Embaixada Estados Unidos Amerika (EUA), Administrador Munisípiu Lautem no Administrador Postu Tutuala no feto rural.

MIÍDIA PR
Lizenz:
Public domain
Bild teilen:
Facebook   Twitter   Pinterest   WhatsApp   Telegram   E-Mail
Weitere Informationen zur Lizenz des Bildes finden Sie hier. Letzte Aktualisierung: Fri, 29 Dec 2023 23:12:56 GMT

Relevante Bilder

(c) Graham Crumb/Imagicity.com, CC BY-SA 3.0
(c) Nuno_Alex_GM, CC BY 3.0

Relevante Artikel

Fataluku

Die Fataluku sind eine Ethnie an der östlichsten Spitze der Insel Timor in der osttimoresischen Gemeinde Lautém. 2015 zählte man 41.500 Sprecher der Sprache Fataluku. Die Bezeichnung „Fataluku“ setzt sich zusammen aus „fata“ und „luku“ (Rede). In älteren, meist portugiesischen Quellen wird die Bezeichnung Dagada verwendet, doch ist sie als Eigenbezeichnung nicht üblich. Möglicherweise ist es eine Fremdbezeichnung, die die Makasae in Baucau verwendeten. .. weiterlesen